Centralno i podno grijanje

Centralno grijanje je vrsta grijanja kojemu je svojstveno da se toplina proizvodi centralno u zajedničkom uređaju ili postrojenju (kotlovnici) te pomoću nekog prijenosnika topline (topla voda, para ili zrak) dovodi u pojedine prostorije, a kod daljinskoga grijanja i skupine zgrada ili cijelih gradskih blokova. Toplom vodom griju se stambene zgrade. Kod klasičnoga centralnoga grijanja voda se zagrije na 80 do 90 °C u kotlu, koji je zajedno s pripadajućim uređajima obično smješten u kotlovnici, te se odvodi cijevima do radijatora u stambenim prostorijama. Kruženje ili cirkulacija tople vode od kotla do ugrijanih tijela i natrag u kotao može biti prirodna (zbog razlike gustoće toplije i hladnije vode) ili prisilna s pomoću crpke (pumpe). 

Prednosti centralnog grijanja jesu:

  • isplativije izgaranje goriva u većim kotlovima,
  • mogućnost podešavanja regulacije izgaranja automatskim upravljačem prema vanjskoj temperaturi,
  • otpada prijenos goriva i pepela, te dnevno potpaljivanje vatre u pojedinim prostorijama
  • posluživanje je jednostavno: grijala zauzimaju malo mjesta, a mogu se smjestiti ispod prozora, to jest ispred površine hlađenja,
  • mogućnost grijanja sporednih prostorija, stubišta i slično,
  • održavanje stalne (konstantne) temperature u prostorijama pomoću automatske regulacije odavanja topline grijala prema vanjskoj temperaturi.

Podno grijanje i hlađenje je oblik centralnog grijanja i hlađenja kojim se postiže toplinski komfor unutar zatvorenih prostora koristeći se pri tome kondukcijom,radijacijom i konvekcijom. Takvi prostori su prvenstveno namijenjeni za svakodnevno obitavanje. Pojmovi kao što su radijacijsko grijanje i radijacijsko hlađenje se najčešće koriste pri opisu ovog postupka, jer upravo radijacija (zračenje) ima velik udio u postizanju što boljeg toplinskog komfora. To je tehnički ispravno samo onda kada zračenje sačinjava više od 50% udjela topline izmijenjene između poda i ostatka prostora.

Moderni sistemi podnog grijanja koriste principe elektro-otporničkih elemenata (električni sistemi) ili struju toplog fluida u cijevima (hidronički sistemi). Sustavi na bazi elektro-otporničkih elemenata se koriste isključivo za grijanje, no kad imamo potrebu ujedno i za hlađenjem koristimo hidroničke sisteme. Neki od primjera kod kojih su oba sistema našla prigodnu primjenu su: topljenje snijega i leda na šetnicama, garažnim pristupima, platformama za slijetanje, grijanju tereta kod tanker brodova, nogometnim igralištima kao i u sprječavanju odmrzavanja klizališta i frižidera.
Električni grijači i hidrauličke cijevi mogu biti ugrađene u beton i prekrivene tankim slojem kamena (mokri sistem). Također mogu biti smješteni iznad poda (suhi sistem) ili direktno montirani ispod drvenog poda (suhi sistem).

Hidronički sistemi

Hidronički sistemi koriste vodu ili mješavinu vode i antifriza (primjerice propilen glikol) kao fluid za prijenos topline kroz “zatvorene petlje” koje cirkuliraju na relaciji pod-kotao. Postoje razne vrste cijevi koje su na raspolaganju, a koriste se posebno za sustave hidroničkog podnog grijanja i hlađenja te su općenito izrađene od polietilena, uključujući PEX, PEX-Al-PEX i PERT. Neki stariji materijali kao što su Polybutylene (PB) i bakrene ili čelične cijevi se još uvijek koriste u nekim lokalima ili za specijalizirane aplikacije. Za rad sa hidroničkim sustavima potrebno je posjedovati stručna znanja iz termodinamike i mehanike fluida. Korištenje modernih “podnih stanica” koje se već sastavljene mogu nabaviti, može uvelike pojednostaviti ugradnju i smanjiti vrijeme instaliranja i puštanja u rad. Hidronički sustavi mogu koristiti jedan izvor ili kombinaciju izvora energije, kako bi se moglo što efikasnije upravljati troškovima energije. Izvori energije koji se najčešće koriste kod hidroničkog sistema su:

  • Kotlovi (grijači), uključujući CHP-električne centrale, a griju se pomoću:
  • Prirodnog plina, ugljena, nafte ili otpadnog ulja
  • Struje
  • Solarne energije
  • Drva i biomase
  • Biogoriva
  • Toplinske pumpe pogenjene:
  • Strujom
  • Prirodnim plinom

© Copyright Solarna energija Pipinić 2019 | Design by web-pulse.eu